Fokus makrobiotike je na fizičkom i spiritualnom aspektu. Mahunarke i povrće osnova su makrobiotičke prehrane. Izbacite meso, ali pojedite ribu. Jedite sezonsko lokalno voće i povrće. Juha se jede svaki dan, deserti dva do tri puta tjedno. Desert nije čokolada, već jabuka ili grah.
U jednostavnosti je ključ očuvanja zdravlja
Riječ ‘makrobiotika’ dolazi od grčke riječi ‘macro’ – velik i ‘bio’ – život, što jasno ukazuje na – ‘dug život’. Pojam je prvi sastavio Christoph Hufeland 1796., a popularizirao ju je i razvio George Ohsawa, pravim imenom Joichi Sakurazawa, japanski filozof (1893.-1966.) i njegovi nasljednici, Michio Kushi i njegova supruga Aveline Kushi koji su otvorili institut makrobiotike East-West i tako makrobiotiku servirali Zapadu.
Japanac George Ohsawa vjerovao je da se u jednostavnosti krije ključ očuvanja zdravlja. Njegova dijeta uključivala je deset faza, a u posljednjoj fazi sastojala se samo od smeđe riže i vode. Ipak, zbog ekstremne restrikcije, ovakva verzija makrobiotičke dijete danas se ne prakticira, a ne preporučuju je čak ni sami makrobiotički stručnjaci.
Michio Kushi preuzeo je Ohsawinu makrobiotičku teoriju i 1978. godine otvorio ‘Kushi Institut’ u Bostonu, u SAD-u. Sa ženom Aveline, Michio Kushi objavio je mnogo knjiga o makrobiotici i popularizirao ovaj način prehrane.
Dr. Michio Kushi
Hrana utječe na ponašanje i razmišljanje
Tijekom povijesti, filozofi i liječnici sa svih krajeva svijeta koristili su ovaj pojam kao oznaku života u skladu s prirodom, jednostavne izbalansirane prehrane i dugovječnosti. Već prvi japanski edukatori izliječili su se od ozbiljnih bolesti slijedeći jednostavnu prehranu koja se sastojala od smeđe riže, miso – juhe i povrća iz mora.
Nakon ozdravljenja radili su na integriranju istočnjačke i zapadnjačke filozofije i medicine kako bi kreirali jedinstveni princip prehrane i životnog stila koji je danas poznat kao makrobiotika.
Hrana koju jedemo izravno utječe na način ponašanja i razmišljanja jer je ljudsko tijelo sagrađeno od namirnica koje unosimo u organizam. Ljudi koji jedu žitarice, mahunarke i povrće mirniji su, harmoničniji, skloniji pregovorima i mirnim rješenjima jer te namirnice ne izazivaju burne reakcije u tijelu, pa ni u mozgu. Oni koji jedu velike količine namirnica životinjskog porijekla sebični su i agresivni – govorio je Kushi.
Sklad nastaje spajanjem suprotnosti
Oshawin učenik, Michio Kushi, poznati autor brojnih knjiga o makrobiotici, piše: “U svemiru se sve vječno mijenja, a ova promjena nastavlja se zahvaljujući beskrajnom skladu svemira. Suprotnosti se privlače kako bi postigle sklad, a sličnosti se odbijaju kako bi izbjegle nesklad.”.
Principi makrobiotičke prehrane uzimaju u obzir i način na koji se hrana konzumira i priprema. Bilo sirova, pirjana ili kuhana na pari, hrana se mora jesti svjesno i žvakati temeljito.
Baza makrobiotike nalazi se u principima yina i yanga, drevne istočnjačke filozofije koja spajanjem suprotnosti postiže jedinstvo. Yang predstavlja pozitivni, muški princip, sunce i snagu – odgovara slanoj, prženoj, mesnoj hrani. Yin predstavlja negativni, ženski princip, mjesec i nježnost te odgovara slatkoj, kuhanoj, mliječnoj hrani. I jedan i drugi ekstrem trebaju se izbjegavati, a svoj put pronaći u sredini jer po makrobiotičkom vjerovanju, uravnotežena hrana leži upravo tamo. To su cjelovite žitarice, prvenstveno riža, mahunarke, voće i povrće, te fermentirani sojini proizvodi.
Piramida puna vlakana
Michio Kushi konstruirao je piramidu makrobiotičke prehrane koju je nazvao “The Great Life Pyramid” ili “Piramida izvrsnog života”. Ova piramida razlikuje se od konvencionalne piramide, ali i od piramide mediteranske i vegetarijanske prehrane po povećanom udjelu povrća, te značajnom udjelu povrća iz mora. Ova prehrane puna je vlakana s vrlo malim količinama masti, s naglaskom na cjelovite žitarice i povrće. Većim je dijelom vegetarijanska, budući da se troši vrlo malo hrane životinjskog podrijetla. Makrobiotički obroci bogati su fitoestrogenima iz sojinih proizvoda.